Ugljikohidrati i masti često preuzimaju krivnju za različite zdravstvene probleme, ali ni treći makronutrijent nije uvijek pošteđen. Često možemo čuti kako protein nije dobar za kosti i bubrege.
Gubitak kostiju
Više proteina u prehrani povezano je s više kalcija u urinu. Dva razloga su predložena za objašnjenje ovog fenomena:
• Tijelo crpi iz svojih zaliha kalcij (iz kosti) kako bi neutraliziralo kiselo opterećenje uzrokovano prehrambenim proteinima. To je navelo istraživače da sugeriraju da veći unos proteina može uzrokovati veći gubitak kostiju. [1]
• Većina studija koja su razmatrala unos proteina i izlučivanje kalcija navodi mliječne proizvode kao izvor bjelančevina, [2] tako da bi povišeni kalcij u mokraći mogao jednostavno biti rezultat većeg unosa kalcija (tj., više kalcija ‘’u’’, više kalcija ‘’van’’).
Naknadne studije pokazale su da prehrambeni protein potiče prehrambenu apsorpciju kalcija [3] i da visoki unos proteina “potiče rast kostiju i usporava gubitak kostiju (dok je) nisko proteinska dijeta povezana s većim rizikom od prijeloma kuka.” [4]
Dogodi se da kada unosite više proteina, apsorbirate više kalcija, pa manje kalcija završi u izmetu. Kasnije vaše tijelo otapa kalcij koji mu nije potreban, pa višak kalcija završi u mokraći, ali ne onoliko koliko bi inače završilo u vašem izmetu. [5]
Stoga, povećanje unosa proteina dovodi do općeg smanjenja izlučivanja kalcija, što ukazuje na povećanje zadržavanja kalcija.
Sve u svemu, trenutni dokazi govore da protein zapravo ima neutralan ili čak zaštitni učinak na kosti. [5][6]
Oštećenje bubrega
Ostale studije utvrdile su da dijeta s visokim udjelom proteina povećava brzinu glomerularne filtracije (GFR), pokazatelja filtracije otpada u bubrezima. [7] Tvrdilo se da je povećani GFR znak da se nepotreban stres stavlja na bubrege [8] , ali kasnija istraživanja pokazala su da oštećenje bubrega ne nastaje kao posljedica dijeta s visokim udjelom proteina. [9][10]
Dosadašnja ispitivanja NISU pokazala da je visoka količina proteina štetna za kosti ili bubrege inače zdravih odraslih osoba. [9]
REFERENCE:
[1]https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/9614169
[2] https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/24852037
[3] https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19279077
[4] https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/28404575
[5] https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22127335
[6] https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19419322
[7] https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/3207474
[8] https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/7050706
[9] https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/30383278
[10] https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/10722779
Ukratko – odgovor je NE! Istraživanja su pokazala da čete potrošiti jednaku količinu potkožnog masnog tkiva odradili ga natašte ili nakon obroka …
Aminokiseline su sastavni dijelovi proteina. Postoji 20 različitih aminokiselina koje koristi ljudsko tijelo, a od tih 20 njih 9 su esencijalne. Esencijalno …
